Aktualnosti
Povijest
Bula
Biskup
Mapa biskupije
Središnje ustanove
Katedrala
Župe i svećenici
Školstvo
° TKI
° Paulinum
° Školski vjeronauk
° Augustinianum
Redovnici i redovnice
Caritas
Kršćani zajedno
Svetac tjedna
Duhovno štivo
Foto galerija
Knjiga dojmova
Linkovi

Hosanafest

ARHIVA: VIJESTI

21 2005
STO GODINA KARMELA U SOMBORU

ZAVRŠNE SVEČANOSTI PROSLAVE STOLJEĆA KARMELIĆANSKOG SAMOSTANA U SOMBORU















Svečana Večernja

U petak, 15. srpnja, svečanom Večernjom u somborskoj karmelićanskoj crkvi započele su završene svečanosti u povodu stote obljetnice somborskog karmelićanskog samostana. Na početku molitve sve okupljene goste i vjernike pozdravio je provincijal hrvatskih karmelićana o. Jakov Mamić. Večernju molitvu predvodio je uzoriti g. Josip kardinal Bozanić, nadbiskup zagrebački i predsjednik HBK. Uz njega su bili i ostrogonsko-budimpeštanski, kardinal Péter Erdő, domaći biskup Ivan Penzeš, zatim mons. Robert Zollitsch nadbiskup iz Feiburg im Breisgau, te nadbiskup beogradski Stanislav Hočevar, biskup krčki Valter Župan, predsjednik BK Bugarske, nadbiskup Christo Proykov, biskup đakovački i srijemski mons. Marin Srakić, pomoćni biskup đakovački i srijemski i vikar za Srijem mons. Đuro Gašparović, grkokatolički biskup, mons. Đuro Džudžar, egzarh za grkokatolike u SiCG. Osim kardinala, nadbiskupa i biskupa, u slavlju je sudjelovao i general Karmlskog reda iz Rima o. Luis Arostegui y Gamboa te brojni karmelićani – svećenici, časna braća i bogoslovi na čelu s provincijalom Hrvatske provincije karmelićana o. Jakovom Mamićem i novim priorom somorskog samostana o. Anđelkom Jozićem. Osim karmelićana u slavlju su sudjelovali i brojni drugi svećenici kako iz Subotičke biskupije tako i drugi gosti.
Ovom slavlju nazočili s je dr. Irinej Bulović, episkop bački s brojnom pratnjom te episkop Porfirije. Zatim veleposlanik R. Hrvatske u Beogradu g. Tonči Staničić i generalni konzul R. Hrvatske u Subotici, g. Davor Vidiš, zatim predstavnici mjesnih vlasti te predstavnici kulturnih, političkih i društvenih udruga kao i brojni vjernici grada Sombora i okolice.
Večernju su predvodili o. Mato Miloš i o. Bernardin Viszmeg uz orguljsku pratnju dr. Đurke Tabori i Lidije Tabori-Paleka. Svi prisutni su aktivno sudjelovali u molitvi budući da su dobili posebnu brošuru s prigodnim tekstovima za završnu proslavu tog značajnog Jubileja.
Na kraju molitve sve okupljene pozdravio je i o. General pozivajući okupljene na molitvu Salve Regina, koju su svi okupljeni otpjevali sa zapaljenim svijećama u rukama.

Misa bdjenja

Nakon Večernje slijedila je svečana koncelebrirana sv. misa koju je predvodio dr. biskupski ceremonijar dr. Andrija Kopilović, s nekoliko svećenika. Na ovoj misi bdjenja sudjelovao je lijep broj vjernika predvođeni članovima karmelskog Svjetovnog reda koji su u vrlo nadahnutoj propovijedi čuli i biblijsku povijest o brdu Karmelu.

Prijam kod gradonačelnika

U 20 sati gradonačelnik Sombora dr. Jovan Slavković priredio je za sve goste okupljene na proslavu Jubileja somborskog Karmela. Na početku toga susreta gradski zbor «Iuventus cantat» pod ravnanjem Fedora Prodanova, u čast uglednih gostiju otpjevao je nekoliko skladbi. Zatim se prisutnima obratio gradonačelnik Slavković. On je Karmelićanima čestitao Jubilej i zahvalio na svemu što su u proteklih stotinu godina učinili za grad Sombor i sve njegove žitelje a svim gostima je poželio dobrodošlicu i ugodan boravak u Somboru. Potom je gradski kroničar prof. Milan Vojnović u kratkim crtama predstavio povijest grada Sombora, ističući kako su u njegovu povijest duboko utkani i oci Karmelićani. On je naglasio kako su u Somboru tijekom svoje stogodišnje prisutnosti živjeli i radili mnogi ugledni Karmelićani napose spominjući Slugu Božjega o. Gerarda Tomu Stantića.
Gradonačelnika i gradsku samoupravu pozdravio je zatim o. Luis Arostegui, general Karmelskog reda, zahvaljujući njemu i mjesnim vlastima na svemu što su učinili za karmelićane u Somboru tijekom povijesti a osobito za podršku u pripremi velikog jubileja stote obljetnice Karmela. U znak sjećanja na taj susret i događaj General je darovao gradonačelniku spomen-plaketu a o. Jakov Mamić, provincijal sliku izrađenu u tehnici slame koja prikazuje somborsku Gradsku kuću, takozvanu «županiju».
Slavlje je potom nastavljeno za bratskim stolom u karmelićanskom samostanu.


TEBE BOGA HVALIMO
na četiri jezika

Završna proslava s100. obljetnice somborskog karmelićanskog samostana održana na blagdan Gospe Karmelske. Toga dana u velikoj karmelićanskoj crkvi odjekivala zahvalna pjesma «Tebe Boga hvalimo» za sto godina karmelske prisutnosti i služenja u Somboru i u subotičkoj biskupiji na hrvatskom, mađarskom, njemačkom i slovačkom jeziku. Naime, na tim jezicima karmelićani su vršili liturgijske čine tijekom proteklih sto godina u svojoj crkvi služeći na mnogostruke načine narodima koji žive na tim prostorima. Stoga su na dan Jubileja na tim jezicima služene sv. mise. Na početku svake sv. mise provincijal o. Jakov Mamić pozdravio je predvoditelja slavlja i okupljene vjernike zahvaljujući im što s njima dijele jubilejsku radost. A na kraju svake sv. mise biskup Penzeš zahvalio je karmelićanima i svim sudionicima slavlja. U svojoj zahvalnoj riječi međostalim je rekao: «Naime, proteklih stotinu godina je i sjećanje na tu prošlost žarko je obasjala ovaj trenutak i ostavila pečat ovoj jubilarnoj godini, ali sve spoznato i doživljeno ostaje baština i obveza za budućnost. Nakon ovih slavlja i događaja pred ovim samostanom, pred provincijom, pred cijelom biskupijom stoje novi i jasni zadaci za plodan rad otaca Karmelićana u ovom, sada već, drugom stoljeću života i boravka u Somboru. Zapaljeno je novo svjetlo, započelo je novo stoljeće života i svjedočenja onih vrednota kojima je Crkva obogaćena karmelskom karizmom. Naša je zahvala ujedno i molitva da Gospodin blagoslovi srca onih koji će prepoznati u karmelskoj karizmi jednu od najsvjetlijih točaka zapaljenih na nebu života Crkve a nama darovanom i bez naših zasluga… Neka je dakle blagoslovljen Bog za divna djela što nam je darovao i dariva po somborskom Karmelu. Neka je blagoslovljen Karmel i neka zagovor Sluge Božjega o. Gerarda Tome Stantića izmoli da ova zajednica dugo živi kao plodna grana velikoga stabla svetosti i poslanja. Zahvaljujem, čestitam i molim za sve Vas.»

Misa na slovačkom jeziku

Svečanu sv. misu na slovačkom jeziku služio je subotički biskup mons. Ivan Penzeš, budući da je nsajavljeni gost biskup Chovanec iz Nitre… u posljednji čas otkazao svoj dolazak.S njim je suslavio Marjan Dej, župnik iz Selenče, koja je sada jedina slovačka župa subotičke biskupije. Na misi je sudjelovao lijepi broj vjernika. Pjevanje su predvodili mladi uz pratnju gitara.
Misa na njemačkom jeziku

Slijedila je sv. misa na njemačkom jeziku koji je predvodio sin bačke ravnice, mons. Robert Zollitsch nadbiskup iz Feiburga im Breisgau. On je rođen u Bačkoj, u Filipovu (danas Bački Gračac), a kao sedmogodišnji dječak uspio pobjeći pred progonom Nijemaca za vrijeme II. svjetskog rata. Ovo je bio njegov prvi posjet svom rodnom kraju od tog nemilog događaja. S njim su suslavili domaći biskup nadbiskup beogradski mons. Stanislav Hočevar i biskup subotički mons. Ivan Penzeš kao i desetak svećenika među kojima su bili dr. Michael Kr:amer, salezijanac; Andreas Straub koji u Njemačkoj okuplja Nijemce, tzv. Donauschwaben - prognane s ovih prostorao. Petar Galauner, isusovac, koji je također rodom iz Filipova te župnik Jakob Pfeifer iz Apatina i Odžaka gdje je još uvijek svake nedjelje misa na njemačkom jeziku. Na ovoj misi su pjevali vjernici iz Apatina i Odžaka kao i članovi Kulturne zajednice Nijemaca.

Misa na mađarskom jeziku

Euharistijsko slavlje na mađarskom jeziku predvodio je kardinal Péter Erdő, nadbiskup ostrogonsko-budimpeštanski u zajedništvu s domaćim biskupom mons. Janošom Penzešom, nadbiskupom beogradskim mons. Stanislavom Hočevarom te mons. Laslom Hužvarom, biskupom zrenjaninskim i generalom Karmelićanskog reda o. Luis Arostegui y Gamboa i o. Zdenkom Križićem, generlanim vikarom Karmelićana. Suslavilo je također dvadesetak svećenika i redovnika Mađara koji žive i rade na području Subotičke biskupije. Na ovom misi bio je prisutan i kardinal Josip Bozanić, biskup Reformirane kršćanske crkve Ištvan Čete Semeši, zamjenica predsjednika sobmorske općine Mrta Horvat Odri kao i drugi predstavnici mađarskih udruga. Sujedlovao je i lijepi broj vjernika iz Sombora kao i hodočasnika iz drugih mjesta iz Bačke.
Pozdravljajući Kardinala i sve okupljene na ovom slavlju provincijal o. Jakov Mamić je rekao: Uzoriti Gospodine, ekselencijo, silno smo počašćeni Vašom prisutnošću ovdje. Ovo mjesto već stotinu godina slavi Boga pjesmom i riječju na mađarskom jeziku. Bogatstvo duha i kulture Vašega naroda ostavilo je stoljetni trag i na pisanoj riječi ovoga samostana. Od samih početaka zajednice pokazala se snaga i ljepota Katoličke crkve na ovom mjestu onako kako to stoji i u Djelima apostolskim: čuli smo ih kako svatko na svom jeziku slavi Boga. Ekselencijo, znamo da ste u velikim i odgovornim sferama, time još više cijenimo Vaš dolazak u Sombor danas na svetkovinu Gospe od Karmela. Moja zajednica će moliti za Vas i za Crkvu u Mađarskoj da ju Gospodin obdari dobrim i vjernim slugama Evanđelja. Dobro došli i hvala Vam."
Na misi je pjevao zbor MKUDA "Kasina" iz Sombora.

Treba prepoznati Božju volju i brzo odgovoriti
/Iz propovijedi kardinala Erdőa/

U svojoj propovijedi kardinal Erd› je istaknuo kako je proteklo stoljeće, s kojim se poklapa i povijest karmelićanskog samostana u Somboru, bilo zapravo "krvavo XX. stoljeće". Doista, koliko je ratova bilo na ovim prostorima koji su uzrokovali puno trpljenja i kušnji u kojima su vjernici trebali opstati, zadržati svoje ljudsko i kršćansko dostojanstvo i sačuvati vjernost narodu i Crkvi. I usprkos svemu karmelićani i štovanje Karmelske Gospe bilo je i ostao znak na ovim prostorima. Karmelska baština je kopča koja povezuje Stari i Novi zavjet ali i kršćane Istoka i Zapada.
U nastavku propovijedi govorio je o izboru zvanja, ističući Marijinu suradnju s voljom Božjom, kao njezin specifični poziv. U suvremenom svijetu buke, u mnoštvu "primamljivih ponuda" čovjek teško raspoznaje Božji glas, istaknuo je Kardinal. Stoga nas slavlje Karmelske Gospe potiče i uvodi u sasvim drugačije ozračje tišine, molitve i poniranja u vlastito biće. U takvom ozračju čovjek će usprkos svih poteškoća i "zamamnosti" ovoga svijeta moći osluškivati poticaje Duha Svetoga i prepoznati Božju volju, Božju ponudu i moći s Marijom odgovoriti: "Neka mi bude po riječi tvojoj". A kad prepoznamo Božju volju treba brzo odgovoriti, jer i Marija je bila vrlo mlada kad joj je Bog poslao anđela Gabrijela s konkretnom ponudom i nije tražila par dana ili godina da razmišlja prije svoje odluke. Ona je odgovorila svom energijom i svom ljubavlju svoga mladog srca. To treba biti uzor i poticaj mladima kako se prihvaća Božji poziv bilo u duhovno, bilo u obiteljsko zvanje, jer nije isto vjenčati se u 25. ili u 45. godini života. Kad otkrijemo svoje "zvanje" moramo živjeti u svijesti da je Bog uvijek s nama, da je Emanuel. On će nam dati milost i svaku pomoć koja nam je potrebna da bismo svoje zvanje mogli na pravi način živjeti a na taj način ćemo pronaći potpuni smisao i puninu života. Na kraju svoje propovijedi Kardinal je rekao: "Molimo za sve karmelićane u Somboru ali i za sve vjernike u Vojvodini da po milosti Božje blizine uvijek imaju u sebi obnoviteljsku i pokretačku snagu Duha. Molimo da bi po Marijinom zagovoru mogli uvijek spremno reći "da" Božjoj volji. Gospo Karmelska, moli za nas. Amen".

Misa na hrvatskom jeziku
NAJSVEČANIJA EUHARISTIUJA U POVIJESTI SOMBORSKOG KARMELA

Središnje slavlje Jubileja započelo je svečanim ophodom iz dvorišta samostana, u kojemu su djevojke u hrvatskoj bunjevačkoj i šokačkoj narodnoj nošnji nosile kip Gospe Karmelske. U prostranoj crkvi djeca, mladi i odrasli u narodnim nošnjama s upaljenim svijećama dočekali su Gospu kao i predvoditelje euharistijskog slavlja. Crkva je bila ispunjena vjernicima Sombora i okolice, kao i brojnim hodočasnicima iz drugih mjesta Subotičke biskupije, osobito iz Subotice koji su došli s četiri autobusa.
Sv. misu je predvodio kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački i predsjednik HBK u nazočnosti kardinala Pétera Erdőa. Euharistiju su s karidnalom Bozanićem suslavili: mons. Eugenio Sbarbaro, apostolski nuncij u Beogradu, domaći biskup Ivan Penzeš, zatim mons. Robert Zollitsch nadbiskup iz Feiburg im Breisgau, nadbiskup beogradski Stanislav Hočevar, biskup krčki Valter Župan, predsjednik BK Bugarske, grkokatolički nadbiskup Christo Proykov, biskup đakovački i srijemski mons. Marin Srakić, pomoćni biskup đakovački i srijemski i vikar za Srijem mons. Đuro Gašparović; grkokatolički biskup, mons. Đuro Džudžar, egzarh za grkokatolike u SiCG. Osim kardinala, nadbiskupa i biskupa, u slavlju je sudjelovao i general Karmlskog reda iz Rima o. Luis Arostegui y Gamboa, o. Zdenko Križić, generalni vikar Karmelićanskog reda, mons. Bela Stantić, generalni vikar subotičke biskupije i o. Leopold Rochme, generalni vikar beogradske nadbiskupije te brojni karmelićani – svećenici, časna braća i bogoslovi na čelu s provincijalom Hrvatske provincije karmelićana o. Jakovom Mamićem i novim priorom somorskog samostana o. Anđelkom Jozićem kao i pedesetak drugih svećenika.
Na misi je bio prisutan i dr. Irinej Bulović, episkop bački s brojnom pratnjom te episkop Porfirije te Ištvan Čete Semeši, biskup Reformirane kršćanske crkve u Vojvodini.
Od uglednih gostiju nazočili su Generalni konzul R. Hrvatske u Subotici, g. Davor Vidiš, zatim gradonačelnik Sombora dr. Jovan Slavković s brojnim suradnicima iz lokalne samouprave. Bio je prisutan i Petar Kuntić, dopredsjednik općine Subotica, zatim predstavnici hrvatskih udruga: Josip Zvonimir Pekanović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća, Lazo Vojnić Hajduk, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća; Šima Rajić, predsjednik hrvatskog kulturno-umjetničkgo društva «Vladimir Nazor» iz Sombora kao i mnogi drugi predstavnici kulturnih, političkih i društvenih udruga iz Sombora, Subotice i drugih mjesta kao i predstavnici medija.
Mise na mađarskom i hrvatskom jeziku izravno je prenosio «Radio Marija» kojemu je sjedište u Novom Sadu.

Pozdrav provincijala o. Jakova Mamića

Sve sudionike slavlja na početku mise pozdravio je provincijal Mamić, podsjećajući na stogodišnju povijest karmelske prisutnosti u Somboru: "Ovo samostansko zdanje posvetila je prisutnost ovoga svetoga prostora u kojemu danas slavimo ovu jubilarnu euharistiju: posvetila ih je sveta prisutnost euharistijskog Isusa i njegove majke, naše sestre u vjeri, Blažene djevice Marije od gore Karmela. Te su svete egzistencije ostavile neizbrisive tragove Božjega lica dobrote, oprosta i mira u srcima ljudi. I na taj način Bog se konkretno objavljivao svom narodu u hodu, upravo kroz te svete egzistencije.
Eminencije, ekselencije, visoki i poštovani gosti, braćo vjernici, radost mi je i milost pozdraviti Vaše osobe, Vaše Zajednice i ustanove, te izraziti duboko poštovanje za službe koje obnašate u svojim Crkvama, zajednicama i zaduženjima. Časno je biti domaćin danas ovdje okolnošću ovoga jubileja. Milost je to za našu malu karmelsku zajednicu koja gotovo k sebi ne može doći zbog Vaše ljubaznosti, pa se pitamo kako mi to možemo Vama uzvratiti? Braća mi rekoše: kvalitetom života i neumornim radom na njivi Gospodina Isusa Krista kao članovi Karmelskoga Reda i sinovi svete majke Crkve. I upravo tako. U ime HKP sv. Oca Josipa pod čiju upravu spada i ovo svetište i samostan, srdačno Vas pozdravljam i pozivam da molite za Crkvu Božju ne samo u ovome gradu, nego u cijeloj biskupiji i metropoliji. Unutar te Crkve stavljam Vam na srce svoju braću u redovničkom pozivu kako bi dali pravo svjedočanstvo svetosti Crkve ljudima danas. Molim Vas spomenite se i preminulih koji su svojim teškim životom izdržali kušnje povijesti i uspjeli sačuvati svoju i vjeru naroda Božjega: neka im milosrdni Bog udijeli svoj mir. Neka Sluga Božji otac Gerard Tomo Stantić sa svom subraćom iz nebeskog Karmela danas pred licem Božjim stoji kao onaj koji je s njima prošao svu mučninu hoda ovoga samostana, Crkve i svih naroda koji su sebe utkali u povijest ove zajednice."
Božju riječ na misi je čitala s. Blaženka Rudić, a psalam su pjevali Emil Antunić i njegove kćerke Ivana i Marina. Poslanicu je pročitao vjernik laik Emil Antunić. Molitvu vjernika je čitao brat Miroslav Marija.
Na misi je pjevao zbor «Collegium musicum catholicu» iz Subotice pod ravnanjem Miroslava Stantića a za orguljama je bio Kornelije Vizin. Psalam je pjevala obitelj Antunić. Božu priječ su čitali s. Blaženka Rudić, dominikanka iz Subotice i vjernik-laik Emil Atnunuć. Molitvu vjernika je čitao brat Miroslav Marija.
U prigodnoj propovijedi kardinal Bozanić je rekao…

Prepoznati bitno u svojoj karizmi...
/iz popovijedi kardinala Bozanića/

Kardinal Bozanić istaknuo je na početku propovijedi kako je svaki jubilej blagoslovljeni i providonosni trenutak, točka koja nas izdiže iz naše svakodnevice i traži od nas zalaganje i angažman da iskreno i otvoreno ispitamo i napravimo inventuru onoga što je za nama te obnovljeni i osnaženi novim poletom i nadama krenemo ususret onome što Bog stavlja pred nas. Podsjeća nas na naše temeljno poslanje, a što možda opterećeni svakodnevnim brigama i problemima ponekad gubimo iz vida, kazao je kardinal Bozanić. Podsjetio je kako su i oci karmelićani upravo na generalnom kapitulu 2003. donijeli dokument u kojem ističu da na početku novoga milenija i oni sami žele prepoznati što je to bitno u njihovoj karizmi i po tome živjeti.

Različitosti prihvaćene kao bogatstvo

Istaknuvši značajnije činjenice povijesti djelovanja karmelićana u Somboru i njihove karizme, kardinal je kazao kako je u proteklih stotinu godina kroz taj samostan prošlo oko 250 svećenika, braće laika, sjemeništaraca i bogoslova, koji su učinili dobra bez kojega bi taj grad bio bitno siromašniji. Istaknuo je kako je samostan, kao i sam grad Sombor, od svojih početaka bio višejezična i višenacionalna zajednica u kojoj su boravili redovnici Hrvati, Mađari, Nijemci, Slovaci i Rumunji. "Te su različitosti prihvaćane kao bogatstvo i dar po kojem su se braća prepoznavala kao djeca zajedničkog Oca. Prolazeći tu školu poštivanja i prihvaćanja različitosti u svojoj vlastitoj kući, braća su otvorena duha prihvaćala sve one koji su dolazili na njihova vrata. O tome napose svjedoče susreti s pravoslavnom braćom u različitim prigodama. Nije se tu radilo samo o prigodničarskim susretima, nego o iskrenom vjerničkom prijateljevanju. Potrebna su nam danas upravo takva svjedočanstva", poručio je kardinal Bozanić.

Iskrena vjera nikada ne dijeli ljude, ne unosi razdor

Upozorio je kako živimo u svijetu u kojem se sve više propagira vjerski relativizam i moralni individualizam te se sve više zamagljuju one kršćanske vrijednosti koje su umnogome oblikovale našu civilizaciju. U takvom ozračju kršćani su više no ikada pozvani biti sol zemlje i svjetlo svijeta te ne smiju dopustiti da njihovo svjedočanstvo bude oslabljeno sporenjima i podjelama među njima samima, poručio je zagrebački nadbiskup. Pozvao je katolike da pretječu jedni druge u ljubavi, "neka naša braća i sestre pravoslavni kao i braća i sestre koji se nadahnjuju reformatorskom baštinom osjete vašu iskrenu ljubav i bratsku blizinu". "Krivo govore oni koji kažu da nas vjera razdvaja. Iskrena vjera nikad ne dijeli ljude, ne unosi razdor. Naprotiv, nevjera je ta koja stvara ozračje sukoba i podjela, vodi ljude na putove zla i podiže čovjeka protiv brata čovjeka", poručio je kardinal Bozanić.

Njegujte slogu, zajedništvo i solidarnost

Kako bi se imalo ljubavi za druge potrebno je gajiti ju međusobno, kazao je kardinal i pozvao vjernike da njeguju slogu, zajedništvo i solidarnost. Mjera naše ljubavi jednih prema drugima mora se uspoređivati s mjerom ljubavi kojom je Isus nas ljubio, a On nas je ljubio do kraja do smrti na križu. To je veliki zahtjev, kojega je teško živjeti i provoditi u ozračju narušenih odnosa u obitelji, na radnome mjestu, s onima koji nisu naše vjere ili su, pak, iz drugoga naroda. Kršćanstvo nipošto nije jednostavno, ali kršćani nemaju drugog izbora. Moraju se upustiti u tu avanturu duha i dopustiti da ih Duh Sveti vodi.

Somborski Karmel - ispovjedaonica grada

Kardinal je zatim istaknuo važnost sakramenta pomirenja po kojemu je poznat upravo somborski samostan, koji mnogi s pravom nazivaju ispovjedaonicom toga kraja. I ostale pastoralne aktivnosti karmelićana umnogome su odredile mentalitet življenja katoličke vjere na tim prostorima, kao što su marijanske pobožnosti, posebno promicanje duhovnosti Muke Kristove kroz korizmene propovijedi i obnove, štovanje praškog Djeteta Isusa i zauzeta duhovna skrb za bolesnike.

O. Gerard Tomo Stantić – otac Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa

Kardinal Bozanić zatim je posebno istaknuo važnost somborskoga Karmela u širenju Reda karmelićana u tim krajevima. Somborski Karmel bio je klica koja je rodila današnju Hrvatsku karmelsku provinciju svetoga oca Josipa, utemeljenu 1990. Bl. Alojzije Stepinac pozvao je karmelićane u Zagreb. Prvi redovnici došli su 1958. u Hrvatski Leskovac kod sestara karmelićanki, a na blagdan sv. Josipa 1960. kardinal Franjo Šeper osniva Karmel u Remetama koji je danas sjedište Hrvatske karmelske provincije svetoga Oca Josipa. Provincija danas okuplja više od 40 redovnika i ima svoje kuće ovdje u Somboru, Zagrebu, Splitu, Krku, od protekle godine u Sofiji u Bugarskoj te će uskoro imati i na Buškom jezeru u Bosni i Hercegovini. Sve su to plodovi somborskog samostana, istaknuo je kardinal i zahvalio Gospodinu na tom velikome daru, posebno istaknuvši i slugu Božjega o. Gerarda Tomu Stantića, kojega se s pravom naziva Ocem Hrvatske karmelske provincije. Njegovi zemni ostaci počivaju u toj crkvi, njegov je grob stjecište mnogih molitelja, a kardinal je pozvao na molitvu da o. Gerard što prije bude uzdignut na čast oltara te u njemu zadobijemo moćnog zagovornika na nebu. Pozvao je vjernike i na usrdnu molitvu za duhovna zvanja, jer "Crkvi su potrebni mladi ljudi koji će se velikodušno predati naviještanju Radosne vijesti i tako nastaviti bogatu tradiciju o kojoj govori ova značajna obljetnica".

********

Na misi je pjevao zbor "Collegium musicum catholicum" iz Subotice pod ravnanjem Miroslava Stantića, a za orguljama je bio mr. Kornelije Vizin.
U prikaznom ophodu djeca i mladi u narodnim nošnjama prinijeli su euharistijske darove kao i druge brojne darove za goste, među kojima i slike izrađene u tehnici slame koje su napravile subotičke slamarke. Kardinali i biskupi dobili su slike svaki s biskupskim grbom. Ove prekrasne slike izradile su umjetnice u tehnici slame, članice Slamarske sekcije Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva "Matija Gubec" u Tavankutu Marija Dulić, Jozefina Skenderović, Erzsébet Gubicsák, Katarina Skenderović, Erzsébet Virág i Marija Vojnić.

Blagoslov pape Benedikta XVI.

Na kraju mise nuncij Sbarbaro pročitao je apostolski blagoslov koji je za jubilej karmelićanima udijelio papa Benedikt XVI., a potpisao ga je državni tajnik Svete Stolice Angelo Sodano, koji je i osobno čestitao karmelićanima.
Vatikan, 22. lipnja 2005.
Oče Provincijale,
upoznat o proslavi stogodišnjice ustanove samostana u Somboru, papa Benedikt XVI. u duhu se pridružuje zahvalnosti Bogu za sve darove udijeljene po braći iz Reda Bosonogih Karmelićana tijekom proteklog stoljeća života te za dosadašnje predano i vjerno služenje na korist Crkve.
Sveti Otac od svega srca želi da ova svečana obljetnica najstarijega samostana Hrvatske provincije svetoga Josipa, ujedno bude i prilika za obnovu zanosa i ljubavi Krista, kako bi s novom snagom i nadahnućem Duha Svetoga živjeli vlastitu Karizmu, na Božju slavu i dobro ljudi.
Zazivajući zagovor Blažene Djevice Marije, Gospe Karmelske, Njegova Svetost rado udjeljuje poseban Apostolski Blagoslov Vama i svoj Subraći te svima do kojih će Božja pomoć stići putovima vašega tihoga života, radosnoga apostolata i žarke molitve.
U svoje osobno ime pridružujem se čestitci te Vas, uz osobito poštovanje srdačno pozdravljam,
+ Angelo kardinal Sodano
Državni tajnik

***********

Hvala svima

Riječi zahvale organizatorima i sudionicima uputio je karmelićanski general i svima na tim prostorima nakon što su "puno pretrpjeli u proteklom stoljeću" poželio da u svjetlu Kristovu zakorače u ljepšu budućnost. Izrazio je radost što se u Karmelu njeguje i ekumenski duh te je zahvalio predstavnicima kršćanskih Crkava na sudjelovanju u slavlju.
U ime Povjerenstva za proslavu jubileja o. Mato Miloš uglednim gostima podijelio je darove.

*********

Ceremonijama na svim misama ravnao je ceremonijar Subotičke biskupije dr. Andrija Kopilović, a asistirali su bogoslovi Subotičke biskupije i karmelićanski bogoslovi. Povjerenstvo za proslave Jubileja priredilo je u tijeku jubilarne godine brojne inicijative i zbivanja, tribine, duhovne programe i sadržaje, koncerte, prigodna izdanja i ostalo.
Mnogim će vjernicima ostati u sjećanju i posebno lijepo okićena crkva s tisuću gladiola a na čelu tima za ukrašavanje bili su s. Silvana Milan, s. Jasna Dulić i o. Mato Miloš.
Slavlje stoljetnice Karmela u Somboru pratili su svojim radom i svojim darovima i vjernici Sombora Obitelj Matarić prednjači u tome jer su darovali pet jednakih misnica s karmelskim jubilejskim oznakama a koje su izradile časne sestre karmelićanke iz Levanjske varoši kod Đakova. Obitelj Matarić je priredila i svečani ručak za sve uzvanike na svom salašu.
Nekoliko obitelji darovalo je meso, mnogi su donosili kolače te su svi sudionici sv. misa bili na kraju pozvani u dvorište samostana na domjenak. I ovdje je obitelj Gojka Zeljka za sve imala ovježenje - sladoled.
/Andrija Anišić/

***********

Monografija i zbornik

Za slavlje jubileja karmelićani su tiskali prigodnu monografiju i zbornik s međunarodog znanstvenog simpozija "Baština za budućnost: Karmel u Somboru 1904.-2004.", održanog u srpnju protekle godine u Somboru u organizaciji Instituta za kršćansku duhovnost KBF-a Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske karmelske provincije sv. o. Josipa.

"Zvonik" i Rajko Ljubič

Subotički filmski redatelj je za početak proslave velikog jubileja stoljetnice somborskog Karmela snimio dokumentarni film a ujedno je kroz čitavu godinu filmskom kamerom bilježio sva događanja koja su pratila proslavu jubileja.
I "Zvonik" se pridružio praćenju obilježavanja ovog doista velikog jubileja.

************

Povjerenstvo za proslave stoljetnice Karmela u Somboru sačinjavali su: o. Mato Miloš (Predsjednik); o. Dario Tokić (Tajnik); o. Jure Zečević (član) i o. Bernardin Wiszmeg (član).
Osim svečane proslave Gospe Karmelske na otvorenju godine 2004. i pri njenom zatvaranju 2005.
Povjerenstvo je organiziralo i druge inicijative i zbivanja tijekom jubilarne godine kao što su npr. znanstveni simpoziji, tribine, duhovni programi i sadržaji, koncerti, prigodna izdanja i sl.

5 2005
MLADA MISA VLČ. IVICE IVANKOVIĆA RADAKA

U nedjelju, 3. srpnja, u marijanskom svetištu «Bunarić» kraj Subotice proslavio je svoju Mladu misu vlč. Ivica Ivanković Radak iz župe Marije Majke Crkve. Studij teologije završio je u Zagrebu u kolegiju Družbe Isusove. Za svećenika ga je zaredio biskup Ivan Pénzes, 26. lipnja, u subotičkoj katedrali-bazilici sv. Terezije.
U omiljenom subotičkom marijanskom svetištu, premda je i toga jutra padala kiša, okupio se veliki broj Ivicine rodbine te vjernika iz Subotice i okolice. Slavlje je započelo roditeljskim blagoslovom pred milosnim likom Gospe Bunarićke i pozdravnom pjesmom koju je recitirala Nevena Mlinko. Potom je mladomisnik u ophodu s dvadesetak svećenika i upraviteljem svetišta dr. Andrijom Kopilovićem pošao prema glavnom oltaru na kojem je slavio svoju Mladu misu. Pred oltarom su ga pozdravile prigodnom «kraljičkom pismom» male «šandorske kraljice». Svečanu propovijed održao je Ivicin rektor, dr. Pero Vidović, isusovac iz Zagreba. On je polazeći od čudesnog Božjeg djelovanja u povijesti čovječanstva i izabranog Božjeg naroda, govorio i o čudesnom Božjem djelovanju u životu mladomisnika Ivice, koji je promijenio svoj prvotni životni plan i odazvao se Gospodinu koji ga je pozvao. Mladomisnika je potaknuo da bude svjestan da od sada nema radnoga vremena, da njegov radni dan traje 24 sata i da svoj život mora istrošiti Bogu na slavu i na dobrobit onih koji će mu biti povjereni, ali da najprije s uspjehom završi studij crkvenoga prava u Rimu, na koji ga njegov biskup šalje. Pozvao je okupljene svećenike da Ivicu radosno prime u svoje zajedništvo a vjernike da mole za njega i za svoje svećenike kako bi mogli odgovoriti na sve izazove suvremenog čovječanstva navješćujući Kristovu Radosnu vijest.
Đakonsku službu na misi vršio je o. Endre Nagy, karmelićanin, a kod mise su asistirali i njegovi kolege sa studija Mario Pavlović iz Mostarske biskupije i Siniša Vujčić iz Riječke biskupije. Euharistijske darove za misu prinijeli su mladi u narodnim nošnjama. Na misi su pjevali združeni zborovi župe Marije Majke Crkve i zbor mladih „Collegium musicum catholicum“, pod ravnanjem Miroslava Stantića, a na kraju mise i dječji zbor s par pjesama pod ravnanjem Nataše Konstadinović. Živi ukras slavlja bila su djeca i mladi u bunjevačkim narodnim nošnjama.
Na kraju mise zahvalnom riječju mladomisnik se obratio svojim roditeljima, bratu Jaši, koji mu je bio kum na Mladoj Misi i Željku i njegovoj obitelji, zatim propovjedniku-rektoru, svom župniku i svima koji su ga molitvama podržavali na putu prema svećeništvu. Nakon njega mladomisniku je u ime svih župljana čestitao župnik dr. Andrija Kopilović i pozvao sve okupljene na Agape koji su za sve sudionike slavlja priredili članovi Pastoralnog vijeća župe i pozvao ih je da se ne razilaze odmah iz svetišta jer im je Bog nakon nekoliko dana kiše podario sunce.
Mladomisniku je zatim u ime rodbine čestitala prigodnom recitacijom njegova nećakinja Ivana Radak, nakon čega je slijedio mladomisnički blagoslov.
Svetu misu su slušatelji Radio Marije mogli pratiti uživo na 94,2 Mhz u Subotici i okolici i na 102,9 Mhz u Novom Sadu i okolici.
Slavlje je nastavljeno u mladomisnikovoj obitelji, na salašu, pod «šatrom».

3 2005
SJEĆANJE NA PREPORODITELJA BAČKIH HRVATA

U subotu, 2. srpnja u župi sv. Roka u Subotici održana je svečana sjednice Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost «Ivan Antunovići». Sjednica je održana u povodu 190. obljetnice preporoditelja bačkih Hrvata, biskupa Ivana Antunovića i bila je otvorena za javnost.
Na početku sjednice zbor mladih «Collegium musicum catholicum» skladbu Zdenke Kočonde «Bačka». Pozdravnu riječ okupljenim članovima Instituta i gostima uputio je predsjedavajući Instituta dr. Andrija Kopilović. On je među ostalim rekao: «Velikani, koji pripadaju određenom narodu, uvijek su za taj narod svjetlo koje treba slijediti i osobe kojima trebamo biti zahvalni. Biskup Antunović živio je u jedno osobito vrijeme, puno izazova i mogućnosti. On je na te izazove i mogućnosti odgovorio na način koji zadivljuje i nadahnjuje i danas. Koliko god se povijest mijenja i nekada ne ponavlja, ipak je istina da su okolnosti života podunavskih Hrvata u nekom smislu trajno nameću iste probleme i iste izazove… I danas bi nas biskup Antunović poučavao kao u svoje vrijeme. Radio bi na našem vjerskom i moralnom preporodu da bismo onda bili sposobni za narodni, prosvjetni i kulturni preporod…». Govoreći o radu Instituta koji nosi njegovo ime rekao je: «Naš Institut je i osnovan da bi nastavio utrtim stazama koje je Antunović započeo, služeći se metodama kojima se on služio. Međutim, svjesni smo da smoi kao zajednica i kao pojedinci samo sjena onoga što je on bio, činio i značio. No, to nas ne ispričava da ne radimo i ne odgovorimo potrebama i poslanju u sadašnjem povijesnom trenutku». Osvrćući se na rad Instituta, dr. Kopilović je istaknuo značajnu prisutnost te ustanove u životu i radu hrvatske zajednice u Bačkoj u posljednji petnaestak godina. Spomenuo je osobito značajnu izdavačku djelatnost ali i redovito organiziranje književnih večeri, znanstvenih predavanja, koncerata i dr. Kao jedno značajno djelo Instituta najavio je skoro otvaranje «Hrvatske čitaonice» u kući prof. Bele Gabrića, pokojnog člana tog Instituta.
U nastavku sjednice Andrija Anišić, pročelnik Izdavačkog odjela Instituta prikazao je u kratkim crtama životni put i djelovanje biskupa Ivana Antunovića. On je u svom predavanju osobito naglasio kako je, proučavajući posljednjih mjeseci bogatu pisanu baštinu biskupa Antunovića i njegovo djelovanje uočio kako sve ono što sada hrvatska zajednica ima i radi ima svoj čvrsti temelj u životu i radu biskupa Antunovića. «Njegovo životno geslo bilo je «Sve za vjeru, narodnost i riječ svoju», istaknuo je predavač. Promatrajući sadašnji život i rad hrvatske zajednicu na ovim prostorima mogu reći da sada, iako imamo slične pa i veće probleme, ipak imamo daleko više nego što je hrvatska zajednica imala u njegovo vrijeme. No, u svakoj instituciji i u svakoj inicijativi može se prepoznati svijetli trag njegove osobe i njegovog rada», istaknuo je predavač. On je na kraju svog predavanja, govoreći o pripremi magistarskog rada pod naslovom «Bračni i obiteljski moral u djelima biskupa Ivana Antunovića» rekao kako je čitajući i istražujući utvrdio veliki broj članaka biskupa Antunovića koji dosada nisu nigdje registrirani. Dosada se osim njegovim pisanih i rukopisnih djela, spominje uglavnom 34 članka i 7 dopisa. On je međutim pronašao dosada ukupno preko 220 članaka i 56 dopisa. Popis toga naći će se kao prilog u njegovom magistarskom radu.
U drugom predavanju pod naslovom «Iz baštine koja zadužuje«, tajnik Instituta Franjo Ivanković govorio je inkulturaciji vjere kod Hrvata-Bunjevaca kroz rad biskupa Ivana Antunovića. To je bio zapravo izvadak iz njegove diplomske radnje na Teološko – katehetskom kolegiju Družbe Isusove u Zagrebu. U svom predavanju on je istaknuo: «U svom radu Ivan Antunović vjeri daje prednost pred narodnošću pojedinca. Svjestan je da vjera daje nadnaravnu vrijednost svemu našem djelovanju. Ona se ostvaruje u življenju pojedinca i zajednica. Njezina uloga u čovjekovu životu ne može se zamijeniti drugim elementima». Naveo je Antunovićeve riječi: Vjeru u narodu utamanit, jest u čovjeku uzbudit oholost i uzglanicu (jastuk) neradinosti prostrt. A ovim se narod ne podiže, već svakim danom dublje pada. Bez Boga neima u ljudstvu života, dakle, ne može da bude ni blagostanja». Iz toga slijedi njegova zauzetost i narodni preporod. U tom smislu preč. Ivanković naveo je sljedeće Antunovićeve riječi: «Bunjevci i Šokci ugarsku dugo su spavali. Pojedini rodoljubi i njihovi prijatelji redom su se pomoljavali na pozorištu, da jih probude, dignu pouče i u kolo prosvijećenih naroda povuk, ne biu li složni pokrenuli opću misao: kako da se razvije njihova narodnost, obezbijedi njihov jezik, promaknu njihove škole, unaprijedi njihovo gospodarstvo i tim smrtnoj pogibelji otme njihov život. Ali ti su jedva sievnuli žarom ljubavi domovinske, već su i zašli u zabit zaboravnosti». Stoga se on dao na mukotrpan preporoditeljski i prosvjetiteljski za svoj narod.
Na sjednici su, uz članove Instituta i druge goste, sudjelovali i predstavnici Generalnog konzulata R. Hrvatske u Subotici Iva Aranjoš i Tihomir Šilović. Voditeljica večeri bila je prof. Katarina Čeliković, pročelnica «Bunjevačko-šokačke knjižnice» Instituta i predsjednica «Hrvatske čitaonice».
Susret je završio zbor poznatom skladbom Milana Asića «Blagoslovljena ova zemlja moja».

2 2005
SVEĆENIČKO REĐENJE U SUBOTIČKOJ KATEDRALI

Biskup subotički, mons. dr. Ivan Pénzes, zaredio je proteklih dana u subotičkoj katedrali-bazilici sv. Terezije tri đakona za prezbitere subotičke biskupije.
U nedjelju, 26. lipnja, na hrvatskom jeziku zaredio je za svećenika IVICU IVANKOVIĆA RADAKA iz subotičke župe Marije Majke Crkve. Ivica je studij teologije završio u Zagrebu na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove.
Na blagdan apostolskih prvaka Petra i Pavla na mađarskom jeziku zaredio je za svećenike IGNÁCA BRASNYÓA, iz Srbobrana i ÁRPÁDA VEREBÉLYA, iz Temerina. Arpad je studij teologije završio u Egeru u Mađarskoj, a Ignac je studij teologije završio također u Mađarskoj, u Segedinu.


Povratak na prethodnu stranicu Vrh stranice

 

Copyright © 2002 - 2006 Subotička biskupija - Sva prava zadržana. PHP code & design by Zoran Jurić.
Urednici Zoran Vojnić Tunić & Kovács Csaba.
Danas je
Vi ste posjetitelj broj: 1303068. Trenutačan broj posjetitelja: