Aktualnosti
Povijest
Bula
Biskup
Mapa biskupije
Središnje ustanove
Katedrala
Župe i svećenici
Školstvo
° TKI
° Paulinum
° Školski vjeronauk
° Augustinianum
Redovnici i redovnice
Caritas
Kršćani zajedno
Svetac tjedna
Duhovno štivo
Foto galerija
Knjiga dojmova
Linkovi

Hosanafest

ARHIVA: VIJESTI

30 2003
PETSTO GODINA CRKVE U BAČKOM BREGU

Crkva svetog Mihovila Arkandela u Bačkom Bregu proslavila je u subotu 30. kolovoza petstotu obljetnicu postojanja. Slavlje je započelo svečanim mimohodom od Doma kulture do crkve u kojem je sudjelovao subotički biskup dr. Ivan Penzes, nekoliko svećenika, đakona, sjemeništaraca, mještani, te brojni gosti. Sveta misa je započela oko 11 sati u prepunoj bereškoj crkvi, koja se blistala od predivnih šokačkih narodnih nošnji. Riječi pozdrava uputio je župnik domaćin Davor Kovačević i zahvalio se na prisustvu ovom slavlju generalnoj konzulici RH u Subotici dr. Jasmini Kovačević, trećem tajniku Veleposlanstva RH u Beogradu Stipi Medi, predsjedniku SO Sombor Jovanu Vujičiću, izaslanstvu Skupštine AP Vojvodine, subotičkom biskupu, svećenicima, đakonima i sjemeništarcima, te drugim brojnim gostima, a napose svećeniku isusovcu Ivici Vinkovu, te časnoj sestri Anici Kristijani Gorjanac, koji su porijeklom iz Bačkog Brega. U nadahnutoj propovijedi domaći župnik je govorio o povijesti seoske župe, sela i njegovog naroda, a potom je Jelica Nikolić iz Sombora pročitala pjesmu bereškog pjesnika Ante Jakšića, koja govori upravo o ovoj crkvi. Ivana Gorjanac je pročitala pjesmu Zlatka Gorjanca posvećenu petstotoj obljetnici župe "U Beregu petsto lita".
Na koncu svete mise riječi hvale je uputila dr. Jasmina Kovačević i biskup Ivan P‚nzes, a velečasni Davor Kovačević je pročitao pismo Josipa Bozanića, upućeno bereškom župniku i njegovim župljanima. Nakon svete mise, za sve goste je priređen svečani ručak u Domu kulture, uz zvuke tamburica Bereških tamburaša.

Zlatko Gorjanac

U BEREGU PETSTO LITA

U Beregu petsto lita
stoji naša crkva sveta,
naša Božja kuća mila
crkva svetog Mihovila.

To je crkva našeg spasa,
tu slušamo Božjeg glasa,
tu ličimo naše boli,
tu se s dobrom voljom moli.

Arkanđela zaštitnika
moljili su svakog vika
naše bake i didovi,
da svoj narod Bog obnovi.

I do milenija novog
snagom srca Isusovog
nestajahu dani sivi
pa crkva i danas živi.

Velika je naša radost
u crkve je starost, mladost,
moli s nama Majka Diva
pa nam crkva lipša biva.

Neka svaki čovik čuje:
ovaj narod Boga štuje,
svojom virom on se diči,
Bogu šalje lipe riči.

Radujte se s nama gosti,
nek nam grije Bog oprosti,
neka živi naša mila
crkva svetog Mihovila!

27 2003
Posjet nadbiskupa Bozanića

Našu mjesnu Crkvu posjetit će preuzvišeni gospodin Msgr. Josip Bozanić nadbiskup i metropolit zagrebački predsjednik biskupske konferencije Hrvatske i potpredsjednik biskupske konferencije Europe. Povod njegovog posjeta je ovogodišnje Bunarićko proštenje i blagoslov obnovljenog Svetišta. Za našu mjesnu Crkvu njegov dolazak je veliki događaj. Ovoj obavijesti prilažemo program boravka nadbiskupa Bozanića.

SVETIŠTE BUNARIĆ

Program boravka msgr. Josipa Bozanića, nadbiskupa Zagrebačkog
Subotica 31. kolovoza – 1. rujna 2003

PROGRAM:

30. kolovoz 2003.
Nadbiskup stiže u večernjim satima u Suboticu.

31. kolovoz 2003.
u 9,00 sati dolazak u svetište Majke Božje „Bunarić”
u 10,00 sati pontifikalna koncelebrirana sveta misa i propovijed. Na početku mise pozdrav biskupa domaćina i svečani blagoslov obnovljenog Svetišta. Iza propovijedi blagoslov oltara.
u 12,30 prijem i svečani ručak u dvorani HKC „Bunjevačko kolo” za uzvanike
u 18,00 sati susret sa katehetama i katehisticama i pastoralnim suradnicima iz Subotice i okolice u dvorani Teološko-katehetskog instituta.

01. rujan 2003.
u 9,00 sati prijem u gradskom poglavarstvu – Dan grada
u 10,00 sati svećenička rekolekcija na Paliću. Prisutni su svećenici triju Subotičkih dekanata i biskupi Metropolije.
u 12,00 sati zajednička misa i bratski ručak
u 16,00 sati ekumenski susret sa predstavnicima drugih Crkava – razgovor
u 18,00 sati svečana sjednica Katoličkog Instituta za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović” i dodjela počasnog članstva Nadbiskupu i domjenak u velikoj dvorani HKC „Bunjevačko kolo”, Preradovićeva 4 u Subotici.

Inače red bogoslužja na Bunariću za ovogodišnje proštenje je sljedeće:

Subota 30. kolovoz 2003.

U 19,00 Služba pokore
U 20,00 Krunica i prilika za ispovijed
U 21,00 Služba svjetla i procesija sa svijećama
U 22,00 Svečana misa – predvodi Msgr. Stjepan Beretić
Cjelonoćna tiha molitva

Nedjelja 31. kolovoz 2003.

U 07,00 Dvojezična sveta misa u kapeli – predvode oo. franjevci
U 08,00 Biskupska misa na mađarskom jeziku – predvodi Msgr. Dr. Ivan Penzeš biskup subotički
U 10,00 Biskupska misa na Hrvatskom jeziku – predvodi Msgr. Josip Bozanić nadbiskup zagrebački
U 16,00 Večernje i dvojezična sveta misa – predvodi vlč. Josip Leist

U Subotici, 16. kolovoza 2003. godine

mr. Andrija Kopilović



22 2003
Pokoj vječni daruj mu Gospodine

U nedjelju, 11. kolovoza 2003. godine u Mađarskoj je u saobraćajnoj nezgodi izgubio život svećenik naše biskupije, kelebijski župnik Antal Sörös. Rođen je u Gunarošu, 4. svibnja 1945. godine. Završio je Teološki fakultet u Zagrebu od 1965. – 1972. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1972. godine u subotičkoj katedrali-bazilici sv. Terezije. Svoju svećeničku službu vršio je kao kapelan u Adi, zatim je bio upravitelj župe u Crvenki, Kruščiću i Sivcu te u Totovom Selu i Oromu. Najduže je služio Bogu i ljudima u Adi (1975-1992). Nakon toga odlazi, zbog bolesti, u Augsburg u Njemačku gdje ostaje do 2000. godine. Nakon povratka u našu biskupiju imenovan je župnikom u Kelebiji gdje je ostao do svoje tragične smrti. Sprovodne obrede vodio je biskup mons. dr. Pénzes János, 21.08.2003. u 15,00 sati je bila misa u župnoj crkvi u Kelebiji, a potom u 18,00 sati sahrana na katoličkom groblju u Adi.

22 2003
CRKVI

Slikar Albert Leš rođen je u Subotici 17. 05. 1946. godine kao zadnje, dvanaesto dijete svojih roditelja i kršten je u crkvi "Isus Radnik" u Subotici. Sada živi i radi kao slikar u Sremskoj Mitrovici. Nedavno je svojoj crkvi darovao kompletni Križni put s 14 slikanih postaja. No, gospodin Leš posjećuje i svoj rodni kraj. U okviru "Dužijance 2003", na otvorenju likovne kolonije "Bunarić" 22. kolovoza na salašu Paje Đurasevića, slikara Alberta Leša predstavio je Josip Horvat, organizator kolonije. Tom je prigodom umjetnik darovao sliku "Isusovo krštenje" crkvi Isusa Radnika a o slici je govorio preč. Andrija Kopilović. U nedjelju 24. kolovoza u crkvi Isusa Radnika na početku sv. mise u 7,30 sati bila je mala svečanost kada je župnik Reh k predstavio slikara Leša a umjetnik je protumačio svoju sliku. Slijedio je blagoslov slike a sv. misu župnik je prikazao za obitelj Leš. Prisutni vjernici bili su dirnuti ovim darom i dva puta zapljeskali umjetniku. Slika je postavljena pokraj krsnog studenca, veličine je 105x55 cm. Župljani zahvaljuju umjetniku na ovom velikom daru.

Župnik Rehak

21 2003
O ČIKERIJADI 2003. IZ MOG UGLA

Četvrti po redu susret mladih na Čikeriji, poznatiji kao Čikerijada, održan je 21. kolovoza. Većina mladih uputila se na Čikeriju biciklom, kao i prethodnih godina. Oko 9 sati okupili smo se na starom mjestu kod naših domaćina Stipana i Kate Petrekanić, kod drevnog čikerijskog križa. Ove godine ponovljen je rekordni broj sudionika od pretprošle godine - 160 mladih iz deset župa. I to: iz subotičkih župa: Isusovo Uskrsnuće, Sv. Terezija Avilska, Marija Majka Crkve, Sv. Rok, Sv. Juraj; te iz okolnih župa: Sv. Josip radnik - Đurđin, Sv. Marko - Žednik, Srce Isusovo - Tavankut, Presveto Trojstvo - Mala Bosna i Sv. Petar i Pavao - Bajmok. Bilo je to jednodnevno druženje mladih kroz igru, razgovor, nogomet, odbojku... U 13 sati proslavili smo sv. misu koju je predvodio ovogodišnji mladomisnik vlč. Goran Vilov uz koncelebraciju vlč. Marinka Stantića, inače organizatora Čikerijade. Vlč. Goran se u svojoj propovijedi osvrnuo na život i misli naših novih blaženika: Ivana Merza i Marije od Propetog Isusa Petković. "Ivan Merz i Marija od Propetog Isusa Petković jesu ideali, zvijezde na našem hrvatskom nebu koje nam sjaje i privlače nas svojim svjetlom... Još dugo, dugo nalazit ćemo mi mladi u sjajnoj osobi Ivana Merza, te Marije od Propetog Isusa Petković inspiraciju za duhovni život." Međutim, mladomisnik će ući u povijest Čikerijade i ostati zapamćen po načinu završetka svoje propovijedi. Naime, htio nam je pokazati da se Božja riječ može naviještati i na jedan moderan način. Stihove koje je sam napisao otpjevao je u RAP stilu, što je po izrazu lica mladih izazvalo oduševljenje. Nakon sv. mise uslijedio je ručak. U okviru Čikerijade mladima su podijeljeni kratki upitnici koji su imali za cilj pobuditi u mladima svijest odgovornosti za Crkvu i društvo, a rezultate ankete čitat ćete u Danici za 2004.
Na ovoj Čikerijadi trebali smo imati i goste. Svoj su dolazak najavili naš biskup mons. Ivan P‚nzes, koji je zbog sprovoda kelebijskog župnika vlč. S”r”sa otkazao svoj posjet, te beogradski nadbiskip mons. Stanislav Hočevar koji je zbog svojih obveza morao ostati u Beogradu. Njih očekujemo iduće godine kada ćemo proslaviti mali jubilej - petu Čikerijada!

Hvala našim darovateljima, oni su nam pomogli ovo druženje:
Marinko Ivanković (Fidelinka), Ljubica Vojnić Tunić (Vitamin - Horgoš), Mirko Godar (diskoteka Queen - Tavankut), Mladenka i Pere Kovačev (STR. KPM), Silvester Mačković (YUCOM), Obitelj Šarčević (Pharmacia), Obitelj Zelić, Klara Prćić, Anica Crnković, Jozefina Tokodi, Mirjana Križan, Stana Stantić, Ruža Prćić, Kata Vojnić, Giza Gurinović, Mirjana Ivković Ivandekić, Slavica Kolar, Ruža Ivanković Radak, Jelena Nimčević, Marija Ivanković, te svećenici: Bela Stantić, Stjepan Beretić, Andrija Anišić, Andrija Kopilović, Željko Šipek, Marinko Stantić, Franjo Ivanković i oci franjevci.
Hvala i našim kuharima Marinku Skenderoviću st. i ml., Stipi Kolaru, Željku Ivankoviću, Mirko Šokčiću.

Stanislav Prćić

17 2003
BIKOVAČKO PROŠTENJE S JUBILARCIMA

Blagdan Uznesenja Bl. Djevice Marije na nebo ujedno je dan proštenja u bikovačkoj crkvi, ove je godine "pao" na petak te je proštenje bilo u nedjelju, 17. kolovoza.
Kao i ranijih godina, bikovački vjernici su se za proštenje duhovno pripremili trodnevnicom. Prvoga dana trodnevnice župnik je pozvao đakona Mirka Štefkovića koji je u svojoj propovijedi govorio o četvrtom otajstvu krunice: "Koji je tebe, Djevice, na nebo uzeo". Sljedećega dana došao je ovogodišnji mladomisnik Goran Vilov, inače porijeklom sa Bikova. On je propovijedao o krunici svjetls i njenom petom otajstvu: "Koji nam se u otajstvu Euharistije objavio". Na sam blagdan Uznesenja Bl. Djevice Marije u nebo sv. misu je predvodio zlatomisnik o. Ivan Holetić, franjevac. On je vrlo lijepo govorio o našoj zaštitinici i o blagdanu koji ova župa slavi.
Proštenje su svojim dolaskom uzveličali svećenici, njih sedmorica. Osim propovjednika na trodnevnici, za oltarom su bili Antun Gabrić, umirovljeni svećenik, vlč. Joza Miloš i naš bogoslov Ivica Ivanković Radak te naš župnik Julije Bašić.
Katehistica i orguljašica teta Nada vrlo lijepo je ukrasila oltar i stavila brojeve 1, 25 i 50 - oznake za mladomisnika, srebromisnika i zlatomisnika. Srebromisnik je Nikola Kraljević, župnik iz Beočina i Čerevića. Njegova je propovijed dojmila vjernike kako zbog snažnog govora o Gospi i dolaženju u crkvu, tako i zbog njegova neobičnog srijemsko-bosanskog "naglaska".
Zbor Marijinih glasnika, zbor mladih glasova podržan je starijim pjevačima te se crkvom čula lijepo izvedena himna o bačkoj ravnici i mnoge druge pjesme. Marina, Miroslav i Erika odrecitirali su prigodnu pjesmu i jubilarcima darovali cvijeće.
Na kraju ove vrlo svečane i lijepe sv. mise proštenja mladomisnik Goran je podijelio vjernicima svoj mladomisnički blagoslov.

Marina Benke

14 2003
OBLJETNICA POSVETE KATEDRALE UZNESENJA BDM U BEOGRADU

Svečanim misnim slavljem, kojeg je 14. kolovoza u predvečerje blagdana Marijinog uznesenja u 19 sati predvodio beogradski nadbiskup mons. Stanislav Hočevar, Beogradska nadbiskupija proslavila je 15. obljetnicu posvete katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije na Nebo.
Kao što je posveta katedrale bila obavljena u Marijinoj godini, tako je i ova svečanost vrhunac proslave "godine krunice" u našoj nadbiskupiji. Na misnom slavlju bili su prisutni i naši svećenici jubilarci, koji slave 25. godišnjicu misništva - vlč. Stjepan Barišić, župnik iz Smedereva, i vlč. Stjepan Vinojčić, župnik iz Kragujevca. Ujedno je održan prijem ovogodišnjih mladomisnika, koji dolaze u našu Nadbiskupiju (jedan iz Hrvatske i jedan iz Slovenije). Nakon mise vjernici su u procesiji sa svijećama i Marijinim kipom prošli po crkvenom dvorištu uz meditacije otajstava svjetla.
Sadašnja katedrala se nalazi na prostoru na kojem su 1924. g. francuski redovnici asumpcionisti počeli graditi manju crkvu, župni ured i samostan. Prvo krštenje u ovoj župi, gdje su vjernici bili u većini Francuzi, upisano je u župske knjige 1927., a svake naredne godine bilo je oko 200 krštenja. Isti redovnici su 1938. godine počeli graditi sadašnju veću crkvu, posvećenu Djevici Mariji kao spomen-crkvu na žrtve francuskih i srpskih vojnika u Prvom svjetskom ratu na Solunskom frontu, o čemu govori i spomen ploča na ulazu. Podignuta zgrada doživjela je teške vihore rata i poslijeratnih zbivanja, te je od 1938. do 1984. godine upotrebljavana u različite svrhe: zbog dobre akustike za snimanje glazbenih emisija za Radio Beograd, zatim kao magazinski prostor za lijekove cijelog Beograda, a u zadnje vrijeme i kao magazin tvornice metalnog namještaja Jadran-Zagreb.
Radovi obnove katedrale započeli su dvije godine nakon odlaska asumpcionista iz Beograda (1982.) i bili završeni 1988. godine.
Za obnovu crkve najviše je zaslužan tadašnji župnik, sada pokojni mons. Anton Hočevar, koji je preko 30 godina propovijedao po različitim zemljama i skupljao priloge, ne samo za katedralu, nego i za nove velike orgulje (2000. god.) koje su poznate po cijelom Beogradu i koriste se za nastupe i koncerte poznatih maestra.
Posvetu nove crkve u čast Uznesenja Blažene Djevice je 14. 08. 1988. obavio tadašnji beogradski nadbiskup mons. Franc Perko i time je Beograd dobio novu katedralu. Do tada je to bila crkva Krista Kralja, sagrađena prije 115 godina, a tadašnji nadbiskup mons. Rodić je za nju govorio da je to "najmanja katedrala na svijetu".
Jubilejske 2000. godine započela su i biskupijska hodočašća koja traju i danas. Na se svečanosti okupio se veliki broj svećenika, vjernika, a bila je prisutna i grupa mladih vjernika iz Italije, koji ovdje provode svoj odmor. Svečanost je uzveličao katedralni zbor, a na orguljama ga je pratio maestro prof. Andrija Galun. U nadahnutoj propovjedi nadbiskup je vjernike potaknuo da nastoje živjeti puninu svog kršćanskog poziva i da sami postanu divni Božji hramovi, u kojima će boraviti Duh Sveti.
Na proslavi svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije u katedrali bili su brojni hodočasnici iz svih župa naše nadbiskupije. Na svečanoj svetoj misi u 10 sati u katedrali je izložen Evanđelistar kao simbol naše unutarnje obnove u godini Biblije. Otac Nadbiskup je vjernicima, koji su bili spremni, podijelio i potpuni oprost.
Kao što Marija sabire u kraljevstvo svoga Sina narode sa istoka i zapada, sjevera i juga, tako i ova katedrala sabire u jedan Božji narod sve ljude i sve narode, koji se uzdaju u spasenje njezinog Sina, te se tako na neki način katolički Zapad i pravoslavni Istok susreću na tlu naše zemlje, među našim vjernicima i u našoj katedrali, u kojoj je uznesenje Marijino prikazano na "zapadni" i "istočni" način.

s. Emanuela

13 2003
Proslavljena Dužijanca u Subotici

Dužijanca, vrlo star, najljepši i najbogatiji običaj Hrvata Bunjevaca kojim obilježavaju završetak žetve i zahvaljuju Bogu za kruh svagdanji, i ove godine proslavljena je nizom manifestacija.
Proslava Dužijance svake godine započinje na blagdan sv. Marka blagoslovom mladoga žita na onoj njivi na kojoj se održava natjecanje risara, a zatim u mjesecu srpnju i kolovozu slijede mnoge druge manifestacije, kako u Subotici, tako i u okolnim mjestima. Posebnim slavljima Dužijanca se također obilježava i u Somboru i okolici. Vrhunac slavlja Dužijance jest u tjednu prije Velike Gospe. Središnje slavlje ovogodišnje Dužijance održano je u nedjelju, 10. kolovoza. Tradicionalna povorka s karucama, na čijem je čelu bila okićena kruna od žita, krenula je iz subotičke župe Sv. Roka i uputila se prema katedrali Sv. Terezije, gdje se 92. puta zaorilo Tebe Boga hvalimo za primljene darove i plodove zemlje koje je i ove godine dala bačka ravnica, premda manje plodna nego ranijih godina. Svetu Misu predvodio je beogradski nadbiskup i metropolit, predsjednik BK Srbije i Crne Gore, msgr. Stanislav Hočevar. Među mnogim događanjima koja su obilježila ovogodišnju Dužijancu, izdvajamo književnu večer posvećenu biskupu Lajči Budanoviću, u povodu 130. obljetnice njegova rođenja, a u organizaciji Književnog kluba Miroljub pri Katoličkom institutu za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović. Veliki doprinos pisanoj riječi biskup Budanović nesumnjivo je dao objavivši sada već glasoviti molitvenik Slava Božja. Ovaj molitvenik bačkoga puka doživio je svoje prvo izdanje 1902., a nedavno ga je ponovno izdao subotički svećenik msgr. Stjepan Beretić. Msgr. Beretiću pripala je ove godine i prva, već tradicionalna, Antušova nagrada, a znak je priznanja za njegov dosadašnji rad – u prvom redu zato što je vjernicima subotičke biskupije ponovno podario molitvenik Slava Božja.

5 2003
Porciunkula u Domus Pacisu

U subotu, 2. kolovoza, u franjevačkoj kući za duhovne vježbe “Domus Pacis” kraj Horgoša, svečano je proslavljeno proštenje Gospe od Anđela, kome je kapela i posvećena. Ujutro u 8,00 sati, vlč. István Palatinuš, Horgoški župnik držao je svetu misu hodočasnicima na mađarskom jeziku. Mnogi su došli iz okolnih mjesta biciklima ili pješice. Došli su Marijini štovatelji i iz Subotice i Novog Sada. Svetu misu na mađarskom jeziku u 10,00 sati predvodio je o. Zoltán Dukai, gvardijan Subotičkog franjevačkog samostana. Od 11,00 sati bila je sveta misa na hrvatskom jeziku, a vodio ju je p. Leopold Rochmes, Beogradski gvardijan i generalni vikar Nadbiskupije. Nakon svečanih misnih slavlja upriličen je zajednički ručak i druženje, a potom molitveni sat u kapelici Porcijunkula, koji je održao Novosadski franjevac o. Tadej Vojnović prisutnim članovima Franjevačkog svjetovnog reda, o Porcijunkulskom oprostu.


Povratak na prethodnu stranicu Vrh stranice

 

Copyright © 2002 - 2006 Subotička biskupija - Sva prava zadržana. PHP code & design by Zoran Jurić.
Urednici Zoran Vojnić Tunić & Kovács Csaba.
Danas je
Vi ste posjetitelj broj: 1303068. Trenutačan broj posjetitelja: