BOGOSLOVNO SJEMENIŠTE

"AUGUSTINIANUM"

U SUBOTICI

            Subotička biskupija je osnovana bulom Pape Pavla VI. „Preclarissimi Pauli“, od 25. siječnja 1968. godine. Međutim, teritorij Subotičke biskupije je teritorij drevne Bačke nadbiskupije, čiji korijeni sežu u VI. Stoljeće. Bačka nadbiskupska stolica imala je značajnu ulogu u povijesti Crkve u Panoniji. Ime nadbiskupa Bačkog se spominje na prvom mjestu kod uspostave Zagrebačke biskupije. To pokazuje časnost i značaj ove biskupije. U XI. Stoljeću je Bačka biskupska stolica personalno ujedinjena da sa Kaločkom nadbiskupijom. Tako do najnovijih dana su nadbiskupi nosili naslov Bačko-Kaločki, a kasnije Kaločko-Bački. Nadbiskupija je imala dva Kaptola, jedan u Kaloči, drugi u Baču. U vrijeme nakon Turaka se u Kaloči gradi i otvara bogoslovno Sjemenište za cijelu Nadbiskupiju. Kaloča postaje značajan školski centar ne samo za izobrazbu svećenika, nego i za mnoga druga zvanja. Nakon 1918. dio Bačke, koji je pripao novoj državi Kraljevini Jugoslaviji, ima 136 župa, oko 300 svećenika, znatan broj redovnika i redovnica. Osnovana je Bačka Apostolska administratura. Novi administrator + biskup Lajčo Budanović gradi i otvara dječačko sjemenište sa gimnazijom. Razmišljao je i spremao se za otvaranje bogoslovnog Sjemeništa jer je Administratura imala brojma zvanja. Ratom 1941-45. ponovno je Administratura pripojena Kaločko-Bačkoj nadbiskupiji. Nakon stvaranja Federativne Republike Jugoslavije 1945. opet se uspostavlja Apostolska administratura ali je sada dječačko Sjemenište nacionalizirano od komunističke vlasti. Tek nakon blagog popuštanja tvrde linije komunizma, + biskup Matiša Zvekanović uspijeva sagraditi novo dječačko Sjemenište 1961. godine. Bogoslovno Sjemenište nije uspio otvoriti, makar je biskupija imala broja zvanja. Tako da su bogoslovi studirali na raznim učilištima u tadašnjoj državi: Zagreb, Đakovo, Rijeka, Sarajevo.

            Nakon najnovijih događaja razlaza Savezne Republike Jugoslavije, ova biskupija je najbrojnija biskupija u novoj državnoj zajednici Srbije i Crne Gore. Ima 107 svećenika, našto redovnika, puno manje redovnica i znatan broj bogoslova. Sada ima 31 bogoslov subotičke biskupije. Oni studiraju u matičnim zemljama. Hrvati u Hrvatskoj, Mađari u Mađarskoj, Slovaci u Slovačkoj, itd. To stvara veliku poteškoću za zajednički pastoralni rad i suživot raznih naroda i narodnosti ove šarolike i brojne biskupije koja ima 350.000 katolika. Više nego sve ostale biskupije u Državi zajedno.

            Te okolnosti su nas pastoralno i odgovorno ponukale, nakon što smo osposobili znatan broj svećenika za profesorsku službu, da otvorimo bogoslovno Sjemenište za odgoj svećeničkih kandidata subotičke biskupije. Ovi su razlozi u pastoralnom smislu vrlo važni jer je biskupija unatoč svoje različitosti znak i jedne, svete, katoličke i apostolske Crkve. Da bi to mogli ostati, potreban je cjeloviti i jedinstveni odgoj za sve kandidate i pastoralna priprava za rad u ovoj biskupiji. Za postdiplomski studij namjeravamo slati sposobne kandidate u Matične zemlje, kako bi što bolje sačuvali i upoznali identitet vlastitog naroda.

            Stoga smo odlučili otvoriti bogoslovno Sjemenište subotičke biskupije i povjeriti zagovoru i zaštiti Svetog Augustina, biskupa i crkvenog Naučitelja.