Aktualnosti
Povijest
Bula
Biskup
Mapa biskupije
Središnje ustanove
Katedrala
Župe i svećenici
Školstvo
° TKI
° Paulinum
° Školski vjeronauk
° Augustinianum
Redovnici i redovnice
Caritas
Kršćani zajedno
Svetac tjedna
Duhovno štivo
Foto galerija
Knjiga dojmova
Linkovi

Hosanafest

POVIJEST SUBOTIČKE BISKUPIJE

Ima li veze sa svetim Metodom?

Kako je na području Bačke kršćanstvo bilo prisutno već u 5. stoljeću, trebala je ovdje postojati i redovna crkvena vlast. U 6. stoljeću zacijelo postoji biskupsko sjedište u gradu Baču. Neki povjesničari drže, da je nakon razorenja Srijemske Mitrovice, tamošnja grčka nadbiskupija prenesena u sigurniji Bač. Prvi imenovani subotički biskup Matija Zvekanović je zastupao tezu, da je sveti Metod za sjedište svoje nadbiskupije odabrao u Baču već postojeću nadbiskupiju, to jest, da Bačka nadbiskupija izravno ili neizravno potječe upravo od svetoga Metoda. U listini o osnutku Zagrebačke biskupije iz 11. stoljeća se spominje kao suvremenik i bački nadbiskup Fabijan.

Dvije metropolitanske nadbiskupije, dvije katedrale, jedan nadbiskup?

Svoje korijene Subotička biskupija ima u Bačkoj nadbiskupiji koju je osnovao sveti kralj Ladislav oko 1090. godine. Sjedište te nadbiskupije i prvostolnoga kaptola bilo je u gradiću Baču. Godine 1135. ujedinjena je Bačka nadbiskupija s Kaločkom nadbiskupijom. Tako je nastala Kaločko - Bačka nadbiskupija. Nadbiskupi stoluju čas u Kaloči, čas u Baču, i potpisuju se više puta kao kaločki, ali i kao bački nadbiskupi. Ta je tako "zauvijek" ujedinjena biskupija i dalje imala dvije katedrale i dva kaptola: veći u Baču i manji u Kalači. Nadbiskupi su instalirani i u jednoj i u drugoj katedrali. Na onom dijelu Bačke, koji sada pripada SR Jugoslaviji je sve do Mohačke bitke (1526.) cvjetao vjernički život, a napose redovnički život. Redovnici i redovnice su živjeli u 10 opatija i 9 prepozitura. Za vrijeme turskog ropstva razoreni su ne samo samostani nego i gotovo svi kršćanski spomenici. Nakon oslobodenja od Turaka nije više obnovljen Bački kaptol, niti bačka katedrala. Nadbiskupija se i dalje zvala Kaločko - Bačka, no nadbiskup se potpisuje češće kao kaločki nego kao kaločko - bački. Na području Bačke se lagano obnovio život Crkve. Još za vrijeme Turaka, a pogotovu nakon oslobođenja od Turaka krajem 17. stoljeća opustošenu Bačku su naselili pravoslavni Srbi i Hrvati katolici. U to je vrijeme bilo malo vjernika Mađara. Tijekom 18. stoljeća se u Bačkoj nastanilo mađarsko, njemačko, slovačko stanovništvo.

Bačka apostolska administratura

Godine 1918. dvije trećine nekadašnje Kaločko - Bačke nadbiskupije pripalo je Kraljevini Srba Hrvata i Slovenaca. Budući da je kontakt s nadbiskupom u Kaloči bio gotovo nemoguć, Sveta Stolica je 1923. godine uspostavila Bačku apostolsku administraturu sa sjedištem u Subotici. Administratura je bila izravno podvrgnuta Svetoj Stolici. Vjernici administrature su bili najvećim dijelom Mađari, Nijemci, Hrvati i Slovaci. Na čelu Administrature je bio župnik subotičke župe svete Terezije, Lajčo Budanović, kao apostolski administrator, koji je 1. svibnja 1927. godine primio i biskupsko posvećenje. U župnom domu svete Terezije u Subotici uspostavljen je biskupov ured: Bačka duhovna oblast. 1936. godine je održana prva sinoda Bačke apostolske administrature, kad je izdan i Bački zakonik. Njegovim je nastojanjem podignuto više novih crkava diljem biskupije, podignuto je sjemenište, dok je broj duhovnih zvanja bio u neviđenom porastu. Osnovano je i sjemenište Paulinum. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Bačka apostolska administratura je opet pala pod jurisdikciju kaločkog nadbiskupa, ali kao samostalna administratura. To je vrijeme biskup Budanović proveo u zatvoru i internaciji u Budimpešti. Nakon rata biskup Budanović stoji na čelu Bačke apostolske administrature. Doživio je progon Nijemaca, radi čega je Backa izgubila bar trećinu svojih vjernika. Mnoge su crkve ostale i bez vjernika i bez svećenika. Shrvan više radom nego starošću biskup Budanović je umro 16. ožujka 1958. i sahranjen je u subotičkoj katedrali pred oltarom Uznesenja Blažene Djevice Marije.

Subotička biskupija

1956. godine posvećen je u Subotici za pomoćnog biskupa Matija Zvekanović, koji je 1958. godine, nakon smrti biskupa Lajče Budanovića preuzeo adminstraciju Bačke apostolske administrature. Novi je administrator nastavio djelo svoga prethodnika. I u njegovo su se vrijeme osnivale nove župe, gradile se crkve, a podignuto je i novo sjemenište Paulinum i svećenički dom Josefinum. Za odmor svećenika dao je urediti otok svetoga Jurja kod Perasta u Boki Kotorskoj. 25. siječnja 1968. godine Sveti otac Pavao VI. ustanovio je na području Bačke apostolske administrature novu biskupiju pod imenom Subotička biskupija, dok je biskupa Matiju Zvekanovića imenovao prvim subotičkim biskupom. Na čelu biskupije je bio do 16. svibnja 1989. kad je Ivan Pavao II za novog subotickog biskupa imenovao mons. Jánosa Pénzesa. Novi biskup je biskupiju preuzeo dne 18. lipnja iste godine. Biskup Matija Zvekanović je umro 24. travnja 1991. godine, a sahranjen je u novopodignutu biskupsku grobnicu u subotičkoj katedrali pred nekadašnjim oltarom svetoga Josipa. Sjedište Subotičke biskupije je u Subotici, stolna crkva (katedrala) je ostala župna crkva svete Terezije u Subotici. Zaštitnik Subotičke biskupije je sveti Pavao apostol. Subotička biskupija broji oko 350.000 vjernika. Broj vjernika se znatno smanjio nakon raspada Jugoslavije. Većina vjernika Subotičke biskupije je mađarske narodnosti. Po brojnosti na drugom su mjestu Hrvati, a u manjem broju su zastupljeni Nijemci, Slovaci i ostale narodnosti. Na tim se jezicima obavlja i bogoslužje. Svećenički kandidati se školuju u subotičkom sjemeništu Paulinum (gimnazija), dok bogoslovne studije slušaju u Mađarskoj, Hrvatskoj, Slovačkoj i Italiji. U Subotičkoj biskupiji djeluje također i Teološko-katehetski Institut s ograncima na mađarskom i hrvatskom jeziku. Na institutu studiraju budući katehete, pastoralni suradnici i đakoni. U biskupiji djeluje više od 80 sveđenika i 5 stalnih đakona. U Subotici, Baču i Novom Sadu su franjevci, u Somboru karmelićani. Na području biskupije djeluju i časne sestre 4 reda ili kongregacije. Ima ih oko stotine. Isto tako na području Subotičke biskupije postoje brojne župe Križevačke biskupije s vjernicima grkokatolicima mahom rusinskoga, ali i ukrajinskoga jezika.
Kad je, 19. prosinca 1986. godine papa Ivan Pavao II. osnovao Beogradsku crkvenu pokrajinu, u nju su ušle kao sufraganske biskupije Subotička i Zrenjaninska biskupija. Prvi nadbiskup metropolita je bio u Rimu, 6. siječnja 1987. posvećeni dr. Franc Perko. Njegov nasljednik je od 16. travnja 2001. godine nadbiskup dr. Stanislav Hočevar.

Tekst:
Msgr. Stjepan Beretić

 

NADBISKUPI
BACKO-KALOCKI (KALOCKO-BACKI)

Astricus O.S.B. (1000-1015)
Georgius I. (1050-?)
Desiderius (1075-1093)
Fabianus, Archiepiscopus Bachiensis (1094-?)
Ugolinus (1103-?)
Paulus I. (1111)
Fulbertus (1111-?)
Gregorius I. (1124-?)
Fancica, translatus e Zagreb ad Bach (1131-1134)
Simon, tr. e Quinqueeccl. (1135-?)
Muchia, tr. e Quinqueeccl. (1142-1149)
Miko (1149-1165)
Sayna (1167-?)
Cosmas (1169-?)
Andreas I. (1176-1186)
Stephanus I. (1187-?)
Paulus II., electus Archiep. Colocensis (1189-1190)
Petrus I. Filius Chitilen (de genere Kán, tr. e Split (Spalato) (1190)
Saul de genere Geur, tr. e Csanád (1192-1202)
Joannes I. (de Merania), tr. ad Sedem Archiepiscopalem Strigoniensem (1202-1205)
Bertholdus de Andechs et Merania, tr. ad Patriarchatum Aquileiensem (1206-1218)
Ugrinus de gen. Chak (1219-1241)
Benedictus, tr. ad Sedem Archiep. Strigo. (1241-1254)
Thomas I. de genere Buzád (1255-1256)
Smaragdus de Sambok (1257-1265)
Stephanus II. de gen. Bancha (1266-1278)
Joannes II. de Gimes de gen. de Hunt-Paznan (1278-1301)
Stephanus III. (1302-1305)
Vincentius de genere Chak (1305-1312)
Demetrius de Vichodol praepos. Coloc. elect. non conf. (1312-1317)
Ladislaus I. de Jank O.F.M. (1317-1337)
Ladislaus II. de Kabol, tr. e Zagreb (1342-1345)
Stephanus IV. Büki de Harkach, tr. e Vesprim (1345-1349)
Nicolaus I. Szügyi, tr. ad Sedem Archiep. Strigon. (1349-1350)
Dionysius Laczkfy de gen. German, tr. e Zagreb (1350-1355)
Nicolaus II. de Garamkeszi, tr. e Zagreb, transl. ad Sedem Archiep. Strigon (1356 -1358)
Thomas II. de Thelegd de gen. Chanad, tr. ad Sedem Archiep. Strigon (1358-1367)
Stephanus V. de Frankló O. F. Aug., tr. e Nitria (1367-1382)
Ludovicus I. de Helfenstein (1383-1391)
Nicolaus III. Bubek de Pelseöcz (1391-1399)
Sedes vacat (1399-1401)
Joannes III. De Scepus, et tr. Zagreb (1401-1403)
Chrysogonus de Dominis O. F. M., tr. e Tragurio (1404-1408)
Nicolaus IV. de Corbavia (1408-1410)
Branda Ep. Placentinus, administrator (1410-1413)
Andreas II. de Benciis de Gualdo, transl. ad Sedem Archiep. Sedun (1413-1431)
Carniarus de Ssholaribus adm. (1420-1423)
Joannes IV. de Boundelmontibus O.S.B. Administrator Archiepiscopus (1431-1448)
Sedes vacat (1448-1450)
Raphael Herczegh de Zekcheö, tr. e Bosnia(1450-1456)
Stephanus VI. de Varda, Cardinalis (1457-1471)
Gabriel I. de Matuchina (1471-1477)
Georgius II. de Hando (1478-1480)
Petrus II. de Varadino (1481-1501)
Ladislaus III. Gereb de Wingard, tr. e Transsylvania (1501-1503)
Gregorius II. Frangepan de Cetina, tr. e Vespr. (1503-1520)
Sedes vacat (1520-1523)
Paulus III. Tomory OFM (1523-1526)
Sedes vacat (1526-1530)
Franciscus I. Frangepan de Cetina OFM dm. Agrien (1530-1543)
Sedes vacat (1587-1596)
Paulus IV. Gregorianec, adm. Jaurin (1565)
Sedes vacat (1565-1572)
Georgius III. Draškovic de Trakošcan, Card., adm Jaurin (1573-1587)
Sedes vacat (1587-1596)
Joannes V. Kutassy, adm. Jaurin., tr. ad Sedem Archiep. Strigoniensem (1596-1597)
Sedes vacat (1597-1600)
Martinus Pethe de Hetes, adm. Jaurin. (1600-1607)
Stephanus VII. Szuhay de Szuhafö, tr. ex Agria (1607)
Demetrius Napragy de ead., adm. Jaurin. (1608-1619)
Valentinus Lépes de Váraskeszi, adm. Jaurin (1619-1623)
Joannes VI. Telegdy de ead., adm. Nitr. (1623-1647)
Sedes vacat (1647-1649)
Joannes VII. Püski, adm. Vacien. (1649-1657)
Georgius IV. Szelepcsényi de Pohronc, adm Nitr., tr. ad Sed. Archiep. Strigon. (1657-1666)
Petrus III. Petretic, tr. e Zagreb (1667)
Georgius V. Széchényi de Sárvár et Felsovidek, adm. Jaurin (1668-1685)
Joannes VIII. Gubassóczy, adm. Nitrien. (1685-1686)
Martinus II. Borkovic O. S. Pauli Er., tr. e Zagreb (1686-1687)
Sedes vacat (1687-1691)
Leopoldus I. Comes Kollonitz de Collegrad (Kolonic od Kolograda), Cardin, adm Jaurin., tr. ad Sedem Archiep. Strigoniens. (1691-1695)
Paulus V. Széchény de Sárvár et Felsovidek, adm. Vesprim (1696-1710)
Emericus e Com. Cháky de Keresszegh, Card., adm. M. Varadinen. (1710-1732)
Gabriel II. Hermanus Comes Patarcic de Zajezda, tr. e Sirmio (1733-1745)
Sedes vacat (1745-1747)
Nicolaus V. e Com. Csáky de Keresszegh, tr. M. Varad., tr. ad Sedem Archiep. Strigoni (1747-1751)
Franciscus II. e Com Klobusiczky de Zetény, translatus e Zagreb (1751-1760)
Josephus I. e Com Batthyán de Német-Ujvár, tr. e Transsylv.; transl. ad Sedem Archiep. Strigon. (1760-1776)
Adamus L. B. Patarcic de Zajezda, tr. e M. Varad. (1776-1784)
Sedes vacat (1784-1787)
Ladislaus e Com. Kollonitz de Kollegrád et Zay-Ugrócz, tr. e M. Varad. (1787-1817)
Sedes vacat (1817-1822)
Petrus IV. Klobusiczky de ead., tr. e Szatmár (1822-1843)
Sedes vacat (1843-1845)
Franciscus III. De Paula Com. Nádasdy, tr. e Vac (1845-1851)
Josephus II. Kunszt, tr. e Cassovia (1854-1866)
Josephus III. Lonovics de Krivina, Ep. Amasien (1866-1867)
Ludovicus II. Haynald Card AEp. Carth. (1867-1891)
Georgius VI. Csázka, tr. e Scepus (1891-1904)
Julius I. Városy de Veszprim, tr. ex Albaregal (1905-1910)
Joannes IX. Csernoch Card., tr. e Csanád; transl. ad Sedem Archiep. Strigoniensem (1911-1913)
Leopoldus II. árpád Várady, tr. e Jaur. (1914-1923)

Osniva se Bačka apostolska administratura

Ludovicus Budanović, episc. tit. Cisamensis, administrator apost. Backaensis (1923-1958)
Matija Zvekanović, ep. tit. Burcensis et adm. ap. (1958-1968),

Osniva se Subotička biskupija

Papa Pavao VI, Bulom "Praeclarissima Pauli" 25. siječnja 1968.g. osniva Subotičku biskupiju.

Matija Zvekanović, prvi biskup subotički (1968-1989)
Ioannes dr. Pénzes episc. suboticanus (1989- )


Povratak na prethodnu stranicu Vrh stranice

 

Copyright © 2002 - 2006 Subotička biskupija - Sva prava zadržana. PHP code & design by Zoran Jurić.
Urednici Zoran Vojnić Tunić & Kovács Csaba.
Danas je
Vi ste posjetitelj broj: 1183309. Trenutačan broj posjetitelja: